Naše vesti i zanimljivosti

Prikupljeno sa raznih online izvora da se podeli sa prijateljima, zabavi, nauči i ne zaboravi

Od nekadašnje pivare koja je nekad bila jedna od najvećih na Balkanu, na Bulevaru vojvode Putnika danas stoji samo jedna zgrada. To je kuća čoveka čiji lik i danas gleda sa novčanice od 1.000 dinara.

Poslednja zgrada jedne carevine

Tamo gde je nekada radila prva srpska parna pivara — kompleks koji je decenijama bio poznat kao Beogradska industrija piva (BIP) — danas se prostire napušteno gradilište, predviđeno za rušenje i izgradnju poslovno-stambenog naselja kod Prokopa. Od cele fabrike, magacina i podzemnih „ležnih podruma“ u kojima se pivo nekada čuvalo u bačvama, samo je jedna zgrada zvanično predviđena da preživi transformaciju: vila Đorđa Vajferta, na adresi Bulevar vojvode Putnika broj 5.

Ilustracija Vajfertove vile, zaštićenog kulturnog dobra

Nekoliko brojki o zdanju

  • Godina izgradnje: 1892–1893. Arhitekta/projektant: inženjer Jovan K. Ristić
  • Stil: romantičarski, sa bogato ukrašenom drvenarijom u enterijeru i centralnim drvenim stepeništem
  • Status danas: zaštićeno kulturno dobro pod nazivom „Kuća Đorđa Vajferta“

Zašto baš ova kuća

Vajfert je vilu podigao kao svoju rezidenciju, uz fabriku koju je sam vodio i proširio — mesto je u svoje vreme bilo toliko poznato da se ceo kraj zvao Vajfertovac. Tu je priređivao balove i prijeme, a tu je, 12. januara 1937. godine, i umro, u sobi iznad ulaznih vrata. Sama činjenica da je baš njegova kuća, a ne fabrika koju je izgradio, ta koja je preživela do danas, nije slučajnost — industrijska postrojenja retko dobijaju status spomenika kulture, dok stambene i reprezentativne zgrade iz istog perioda to čine mnogo lakše. Slična sudbina zadesila je i pivaru u Pančevu, koju je porodica Vajfert takođe vodila: uprkos tome što je 1948. godine stavljena pod zaštitu, zgrada je 2005. godine gotovo u potpunosti uništena u požaru.

Epilog koji tek treba da se napiše

Prema planu detaljne regulacije za područje BIP kompleksa, vila ostaje, dok se za ostatak nekadašnje fabrike planira arheološko istraživanje pre gradnje. Da li će „zaštićeno kulturno dobro“ u praksi značiti i realno očuvanje, ili samo formalnu oznaku na papiru dok sve oko nje nestaje, ostaje da se vidi kada gradnja stvarno počne.


Pretplatite se na Naše vesti i zanimljivosti

Pretplatite se da biste dobijali najnovije objave na svoj email.