-
Nastavi da čitaš →: Otvori mi, belo Lenče: Kad se zatvoriše vratanca za srećuPostoji naročita, gotovo okrutna ironija u sudbini pesama rođenih iz lične patnje: dok stvarni akteri iščezavaju u zaboravu bračnih dužnosti i istorijskih oluja, stihovi ispevani na vranjskim i tetovskim kapijama ostaju da žive kao večni spomenik jednoj neostvarenoj mladosti. Dve varoši, dva imena i jedna zatvorena kapija Retke su narodne…
-
Nastavi da čitaš →: Bitka na Krivolaku (1915): Dramatične noći na Vardaru
Retko koja epizoda Prvog svetskog rata na Balkanu tako rečito govori o pomoći koja je stigla prekasno i prekratko: francuska vojska je krenula uz tok Vardara da spase Srbiju od sloma, a stigla je taman dovoljno daleko da na obalama te iste reke doživi sopstveni poraz. Ekspedicija rođena iz politike…
-
Nastavi da čitaš →: Ruse kose, curo, imaš: melodija koju je prisvojio ceo Balkan
Retko koja pesma na ovim prostorima izaziva toliko žustrine koliko ona čije poreklo niko pouzdano ne zna, a svako se zaklinje da je isključivo njegovo — „Ruse kose, curo, imaš“ istovremeno je i srpska, i turska, i grčka, i bugarska, i makedonska, i bosanska, i sefardska, a svaka od tih…
-
Nastavi da čitaš →: Fabrika šećera na Čukarici: kako se carstvo šećera pretvorilo u carstvo senkiNa mestu gde je nekada tutnjao drum ka Šumadiji i Obrenovcu, kralj Aleksandar Obrenović je odlučio da Srbija konačno prestane da uvozi slast — i tako je, između 1899. i 1901. godine, na obali Save nikla prva fabrika šećera u zemlji, čiji će zidovi, umesto obećane sladosti, prvo upiti gorčinu…
-
Nastavi da čitaš →: Sećanje na Borislava Pekića: „Njegovo vreme tek dolazi“Povodom 34 godine od smrti Borislava Pekića, NIN donosi lična sećanja njegove supruge Ljiljane, ćerke Aleksandre i rođaka, glumca Pavla Pekića. Saznajemo kako je nastajalo „Zlatno runo“, kakav je bio piščev odnos sa Danilom Kišom tokom londonskih godina, kao i kako je supruga njegov glas sa starih magnetofonskih traka, snimanih…
-
Nastavi da čitaš →: Laskarina Bubulina: rođena u tamnici, sahranjena kao admiralRetko koja sudbina u sebi nosi toliko protivrečnosti koliko njena: dete rođeno između zidina carigradskog zatvora, udovica dvojice pomoraca, zapovednica flote koja je opsedala osmanske tvrđave, a potom, u istom tom oslobođenom svetu za koji se borila, uhapšena kao izdajnik i ubijena na sopstvenom pragu. Dete tamnice i naslednica mora…
-
Nastavi da čitaš →: Crkva Sv. Sofije u Ohridu: Hram koji je preživeo vremenske olujeRetko koja bogomolja na Balkanu duguje svoj opstanak upravo onome što ju je trebalo izbrisati: ohridska Sveta Sofija provela je gotovo pet vekova zatrpana slojevima turskog kreča, da bi tek sredinom dvadesetog veka, oslobođena te bele tmine, ponovo progovorila jezikom vizantijskog zlata. Presto mudrosti nad jezerom Ime hrama ne pripada…
-
Nastavi da čitaš →: Zaboravljeni grad na ostrvu Prespanskog jezeraNa usamljenom ostrvu Golem Grad u Prespanskom jezeru, poznatom i kao Zmijsko ostrvo, leže ostaci rimskih i ranohrišćanskih građevina koje danas čuvaju samo hiljade zmija i kolonije kormorana. Tamo gde je nekada tinjao verski i trgovački život, danas vlada tišina prekidana jedino šuštanjem u niskom rastinju. Ostrvo koje je osvojila…
-
Nastavi da čitaš →: Prva gimnazija u Srbiji: Vekovi znanja pod krovom kragujevačke lepoticeKada je knez Miloš Obrenović 1833. godine odlučio da osnuje prvu gimnaziju u Kneževini Srbiji, verovatno nije slutio da postavlja kamen temeljac modernog srpskog obrazovanja. Ova kragujevačka institucija postaće kolevka nacionalne elite, preživeti najveće istorijske oluje i iznedriti umove koji su definisali našu nauku, vojsku i kulturu. Od skromne učionice…
-
Nastavi da čitaš →: Poslednja vladarka iz senke: Mara BrankovićĆerka despota, žena sultana i maćeha cara Osvajača — Mara Branković je iz harema i kasnije iz sopstvenog imanja u Egejskoj Makedoniji tri decenije oblikovala odnose između Porte i hrišćanske Evrope, a da nikada nije nosila krunu. Ćerka despota, nevesta sultana Mara je rođena u Vučitrnu, a njena tačna godina…

You must be logged in to post a comment.